NOXIN
 

Novi spot "Priča o velikoj grešci" osvaja televizije

Zagorska grupa NOXIN nastala je nakon razlaza grupe THE LOST, koja je također ostavila zapažen trag na zagorskoj rock sceni, uz THEE LARCHE iz koje dolazi gitarist. Sadašnji trenutak - uspješno lansiranje novog spota, uz bendove PROXIMITY i AIRY WALL na HTV-u (te poppere 3. MILLENIUM) mogao bi značiti barem medijsko revitaliziranje zagorske rock scene, a nakon grupe MAHATMA možda još netko snimi i album.
Sve češće emitiranje novog, odličnog spota "Priča o velikoj grešci" na hrvatskim televizijama bilo je i razlog za kraći razgovor s Robertom Kuščarom, spiritusom movensom NOXIN:

Kako je došlo do snimanja spota?

Videospot je snimio, producirao i režiraoTomislav Pović, koji je i autor spota za HLADNO PIVO "Soundtrack za moj život".

Producent muzike je Tomislav Piljek, a snimano je na prijelazu 2003/2004. u Zagrebu u stanu režisera. Spot je do sad emitiran na nekoliko TV kuća: Kanal Ri, OTV, TV Dalmacija, Zadarska TV, a uskoro će biti emitiran u HTV emisiji DOBRO JUTRO HRVATSKA.

Kad se pojavio bend NOXIN, tko je trenutno u bendu?

Band je nastao početkom stoljeća, a trenutno ga sačinjavaju: Emil Gredičak, gitara, Sebastijan Fuštin, vokal, Mladen Barbić, bass, Goran Popović, bubnjevi i Robert Kuščar, klavijature. Prvi hit bio nam je "Loše vijesti" sa Ivankom Mazurkijević (grupa Stampedo, TV emisija Dizalica). Ivanka je na ovom mjestu učinila veliku uslugu svima nama obzirom da nam je svojim fenomenalnim glasom pomogla u promociji samog banda što preko snimanja te pjesme, što izvođenjem uživo na promociji spota koji nažalost nikad nije saživio (režija Tomislav Dolenec). Iako nije bilo spota, sama je pjesma bila iznenađujuće puno emitirana po hrvatskim radio postajama.

Kako je došlo do suradnje s Ariebom?

Nakon pjesme "Loše vijesti" snimljen je, također u produkciji Tomislava Piljeka single "Priča o velikoj grešci". Kao gost pjevač na pjesmi je Arieb Azhar (Shamrock Rovers) koji nam je time dosta obogatio zvuk, prije nego što je otišao u matični Pakistan.

Vježbate li, ima li promotivnih svirki?

Band svira koliko je to vremenski moguće obzirom da su članovi široko disperzirani na poslovnom planu tako da su probe nažalost rijetke, no to je i odlika banda da sa ono malo vremena koji ima uspije napraviti boom. Od koncerata bih samo izdvojio nastup u Tvornici u Zagrebu, Aquariusu i Gjalskom. Dogovoreno je da odsviramo koncert kao predgrupa grupi IHTIS koji će biti u zagrebačkom klubu Sax tokom ožujka.

Bend je nedavno svirao oproštajnu turneju sa Shamrock Roversima po Zagrebu, a posebno bi izdvojio nastupe u Saxu i Pauku.

Koji su utjecaji na bend, ili na tebe osobno?

Ne mogu govoriti u ime ostalih obzirom da svatko od nas sluša nešto sasvim različito. Osobno su mi najdraži bandovi Coldplay, Granddady, RHCP, Depeche Mode... no moj je glazbeni ukus disperziran od Norah Jones preko Manu Chao pa sve do Placeba, iako mi je od svih glazbenih pravaca najdraži brit pop. Od domaćih moram izdvojiti Hladno pivo, Zadrugu, Urbana, Ihtis, te Djecu, a vrlo su dobri i Brain Hollidays.

Kako bi opisao zvuk svog benda?

Općenito mislim da je potrebno poraditi na promociji urbane glazbe pa mi u tom kontekstu i sviramo melodični pop rock sa primjesama utjecaja raznih glazbenih pravaca (od jazza do bluesa...). Osnovna je ideja je da se pokaže da je moguće skladati melodičnu glazbu, koja nije tzv. "kuruza", a da se ipak nalazi u okvirima nekakve urbane glazbene kulture. Naše se pjesme mogu izvoditi na velikoj većini radio stanica u Hrvatskoj, bez bojazni da bi ova ili ona pjesma izašla iz zadanog radijskog glazbenog okvira. Velikom većinom nam je autor glazbe Emil, iako cijeli band (uključujući našu vrhunsku ritam sekciju Gotza i Bambija) kao takav sudjeluje aktivno u kreiranju glazbe koja je prije svega melodična. Nadalje, imamo sreću što imamo u bandu Sebastijana koji osim što je jako dobar pjevač piše izvandredne tekstove koji većinom dodiruju socijalnu tematiku. Izgleda da unatoč dominaciji zabavne i narodne glazbe ipak ima prostora za ovakvu glazbu, što mi je osobno vrlo drago.

Darko Ciglenečki

(objavljeno u Zagorskom Listu, 26.2.2004.)